O VIJEĆU
Pilipović: „Naša je misija njegovanje 'kulture sjećanja' i pomoć našoj zajednici“
B: VSNM nije politička organizacija, ali na neki način o politici ovisi. Slogan SDSS-a za parlamentarne izbore bio je 'Jasno i glasno – protiv straha'. Na koji način VSNM pomaže nama kao nacionalnoj manjini da živimo bez straha?
Pilipović: Bez 'politike dijaloga', naše Vijeće ne bi ni postojalo. Bez obzira na promjene na političkoj sceni te bez obzira na aktualni politički trenutak, mi konstruktivno surađujemo s tijelima predstavničke i izvršne vlasti Zagrebačke županije, ustanovama, udrugama, vijećima nacionalnih manjina te pripadnicima srpske zajednice na području Zagrebačke županije. Ono čime se mi bavimo nadilazi dnevnu politiku. Tu smo, tu ćemo i ostati, ne želimo tenzije već miroljubivu koegzistenciju. Naša misija je njegovanje 'kulture sjećanja', a uz to cilj nam je da kroz realizaciju svog programa aktivno djelujemo na području Zagrebačke županije na ostvarivanju ustavnih prava srpske nacionalne manjine.
B.: Što podrazumijeva 'kultura sjećanja' i na koji način je njegujete?
Pilipović: Kad kažem 'kultura sjećanja' želim istaknuti važnost očuvanja etničkih, kulturnih, jezičnih i vjerskih obilježja srpske zajednice u cijeloj Republici Hrvatskoj te partikularno, dakle u našem slučaju, u Zagrebačkoj županiji. Poštovati državu u kojoj živimo kao domovinu, ne znači da trebamo zaboraviti svoje običaje i kulturu. Zato držim da je iznimno važno obilježavanje srpskih vjerskih blagdana, Dana državnosti Republike Srbije, organiziranje i provedba obilazaka kulturno povijesnih spomenika, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, što je dio našeg Plana i programa. Tome doprinosi i ovaj naš Bilten kojim upoznajemo pripadnike naše manjine s ostvarenim. Dio našeg programa skoncentriran je upravo na to. Otići u nacionalni park, katedralu, manastir, crkvu, odnijeti cvijeće na spomenik povijesnoj ličnosti… sve je to njegovanje naše tradicije, suprostavljanje 'kulturi zaborava' i daleko je važnije za nas kao zajednicu nego što to možda nekome izgleda. To je za nas puno više od rituala, premda neki misle da smo postali samo 'čuvari tradicije'. S druge strane, bavimo se i konkretnim ljudima, odnosno ljudima koje muče egzistencijalni ili pravni problemi. Naša vrata su svima otvorena.
B: Koliki je interes mlađih pripadnika naše nacionalne manjine za suradnjom s Vijećem?
Pilipović: Nažalost, gotovo pa da je zanemariva. S jedne strane, to je razumljivo jer mlađi pripadnici naše manjine se sve češće izjašnjavaju kao Hrvati, što je posljedica takozvane 'etnomimikrije' čime žele izbjeći stigmatizaciju, a s druge strane, mlade općenito manje zanima politika jer ih muči nezaposlenost, opća nesigurnost naših burnih vremena, a ne treba zaboraviti ni drastično smanjenje broja pripadnika srpske manjine nakon završetka ratnih sukoba te sve veći udio starije populacije među onima koji su tu ostali. Srpska manjina se u Hrvatskoj nakon završetka ratnih sukoba smanjila s blizu 600.000 na nešto više od 200.000 pripadnika. Neki stoga strahuju da nas u nekoj daljoj budućnosti neće više ni biti. Što zbog stalne asimilacije, što zbog iseljavanja zbog socijalne distance prema Srbima što im otežava zapošljavanje te zbog depopulacije naših već sad polunapuštenih sela. Sada u tim selima žive uglavnom Srbi starije životne dobi i ništa trenutno ne ukazuje na to da će se situacija u neko dogledno vrijeme promijeniti na bolje. Udio Srba između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, u Hrvatskoj se smanjio za blizu 15.000. Radi se o visokom mortalitetu, zanemarivom natalitetu, iseljavanju te o izjašnjavanju Hrvatima djece iz miješanih brakova. To je nezaustavljiv trend zbog još uvijek prisutne kolektivne stigmatizacije nakon ratnih sukoba, što naš rad čini iznimno važnim. Voljeli bi i više toga napraviti, no limitirani smo financijama.
B: Kome se Vijeće obraća, budući da vaša platforma nije primarno politička?
Pilipović: Njegujući našu tradiciju, mi otvaramo prostor onima koji se ne žele asimilirati, a ne žele ni biti ‘treća kolona’ u državi koju, premda nije matična, doživljavaju kao svoju domovinu. Život u nacionalnoj anonimnosti je svakako lakši, pogotovo kad vidimo da uvijek ima onih koji raspiruju međunacionalnu mržnju, no mi koji smo aktivni u Vijeću, u njegovanju svojih običaja ne vidimo ništa drugo do očuvanja vlastitog identiteta. Voljeli bi da se mladi aktiviraju jer čuvati svoje običaje i kulturu ne znači nelojalnost Hrvatskoj. Svi smo mi koji tu živimo istodobno hrvatski građani i pripadnici srpske nacionalne manjine. Nadamo se vremenima u kojima priznavanje ovog drugog neće rezultirati oduzimanjem nekih prava, poput pisma i jezika te socijalnim isključivanjem, što se, nažalost, još uvijek događa.
B: U širem konteksu, trenutno su problemi slični i kod domicilnog stanovništa i kod nas kao nacionalne manjine: demografska slika je očajna, ogromna je nezaposlenost i politički okvir je loš i za jedne i za druge. Naš dodatni problem je što se u zadnjih godinu dana razmahala scena koja okuplja nacionalistički nastrojene građane. Vi redovito posjećujete i mjesta velikih pogroma srpskog stanovništva za NOB-a. Može li se reći da je tako važan dio programa rada Vijeća i njegovanje antifašizma?
Pilipović: Naravno. Mi ćemo uvijek odavati počast svojim stradalim sunarodnjacima, pa čak i pod cijenu žestokih napada. Posjetili smo i posjećivat ćemo spomenike žrtvama bezumne međunacionalne mržnje, čime mislim da doprinosimo općem boljitku društva te stvaranju društva ravnopravnosti, što jest i treba biti cilj svakog slobodomislećeg građanina. Neshvatljivo je kad dođete na Petrovu goru i vidite da je veličanstveni Bakićev spomenik stradalima oskrnavljen, da je cijeli lokalitet zapušten i da sve to propada. Ako bi i mi zaboravili na stradanja našeg naroda, to bi bilo isto kao da kažemo: ‘U redu, to što se dogodilo nije uopće važno’. Svatko ima pravo pokloniti se žrtvama među svojim sunarodnjacima. To je neki minimum kojeg možemo napraviti.
B: Plan i program Vijeća je bio opsežan, no morali ste se prilagoditi mogućnostima. U svjetlu takvih okolnosti, što još planirate napraviti do kraja ove godine?
Pilipović: Pred nama je od većih događanja još samo organizacija naše Krsne slave. Krsna slava VSNM Zagrebačke županije je Sv. Arhanđeo (Aranđelov dan) koji se slavi 21.11.. Ona predstavlja tradiciju srpskog naroda. Od svih srpskih vjerskih blagdana Krsna slava je jedan od najvažnijih i najcjenjenijih blagdana kod pripadnika srpskog naroda. Na taj dan VSNM ZGŽ će organizirati svečani ručak u jednom od restorana u Zagrebačkoj županiji. Toga dana će biti pozvani sljedeći gosti i uzvanici: predstavnici Zagrebačke županije, predstavnici srpske zajednice (SNV-SDF-PROSVJETA i sl.), predstavnici veleposlanstva Republike Srbije, predsjednici VSNM iz drugih županija s kojima naše Vijeće surađuje, predsjednici i predstavnici drugih nacionalnih manjina iz Zagrebačke županije, članovi Vijeća Zagrebačke županije te KUD Prosvjeta iz Zagreba koji će izvoditi program narodnih pjesama i igara. Predvidjeli smo da će ukupno biti oko 80 uzvanika.
Kao kontinuum, tu je i suradnja s Vijećima izvan Zagrebačke županije, s udrugama i sa samom Županijom. Ova suradnja ima za cilj razmjenu znanja i iskustava koja mogu poslužiti Vijeću srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije u njenom poboljšanju rada i djelovanja. Osim toga, kao što sam već istaknuo, naša vrata su otvorena za sve one koji imaju problema u ostvarivanju svojih manjinskih i ljudskih prava.
DEMOKRATSKI IZBORI: Pilipović tajnim glasovanjem izabran za predsjednika, Lukić za potpredsjednika
Članovi Vijeća srpske nacionalne manjine, na konstituirajućoj sjednici VSNM ZGŽ, održanoj 15. siječnja 2015. godine, izabrali su u demokratskoj proceduri svoje novo vodstvo: predsjednika i njegovog zamjenika.
Uz vijećnike, njih 24-oro od ukupno 25 izabranih članova, sjednici su prisustvovali i Rudolf Vujević - zamjenik župana Zagrebačke żupanije, koji je bio i predsjedavajući, Mirela Katalenac - potpredsjednica Żupanijske skupštine Zagrebačke źupanije, Saša Milošević - zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća te Marica Mikec - pročelnica Stručne službe skupštine i predstavnici medija.
Kako je Vujević istaknuo, konstituirajuća sjednica sazvana je temeljem članka I. Odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju ovlaštenja županu za sazivanje konstituirajućih sjednica vijeća nacionalnih manjina.
Prema izvješću o provedenim izborima za vijećnike, kojeg je podnio predsjednik Mandatnog povjerenstva, Milorad Novaković, preme utvrđenim i objavljenim rezultatima Županijskog izbornog povjerenstva Zagrebačke županije, od ukupno 3655 birača pripadnika srpske nacionalne manjine upisanih u Pregled birača, glasovalo je njih 79, (2,16%).
Pilipoviću 15, zatezalu 10 glasova
Potom su predlożeni, i od strane članova Vijeća prihvaćeni (više od 1/3 članova i članica Vijeća), kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete za obnašanje funkcije predsjednika VSNM ZGŽ: Đuro Zatezalo i Dragiša Pilipović
Glasovanje je odrađeno u skladu s propisanom procedurom i bez formalnih propusta. Nije bilo nevažećih glasačkih listića (25 važećih). Dragiša Pilipović dobio je 15 glasova, a Đuro Zatezalo 10 glasova. Nakon prebrojavanja glasova, predsjedavajući Rudolf Vujević istaknuo je da je temeljem provedenog tajnog glasovanja većinom glasova svih članova i članica Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije Dragiša Pilipović izabran za predsjednika Vijeća.
Po istoj proceduri kao i za predsjednika Vijeća izabran je i njegov zamjenik. Predloženi su i od strane članova Vijeća prihvaćeni (više od 1/3 članova i članica Vijeća) sljedeći kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete: Milorad Lukić i Mileva Bućan.
Miloradu Lukiću 17, Milevi Bućan 8 glasova
Milena Bućan dobila je 8 glasova, a Milorad Lukić 17 glasova, koji je tako voljom većine izabran za zamjenika predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije.
Nakon glasovanja, predsjedavajući Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagrebačke županije, pozvao je izabranog predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebaõke županije da se obrati nazočnima.
Novi predsjednik VSNM ZŽ, Dragiša Pilipović, pozdravio je sve nazočne, zahvalio se na povjerenju koje mu je iskazano izborom i istaknuo da želi vratiti ugled Vijeću koje je imalo u mandatu od 2007. do 2011. godine, kada je ocijenjeno kao najuspješnije Vijeće u Republici Hrvatskoj. Kako je rekao, vjeruje da će svi zajedno raditi na dobrobiti svih te da će realizirati kvalitetne projekte.
Pilipović: „Naša je misija njegovanje 'kulture sjećanja' i pomoć našoj zajednici“
B: VSNM nije politička organizacija, ali na neki način o politici ovisi. Slogan SDSS-a za parlamentarne izbore bio je 'Jasno i glasno – protiv straha'. Na koji način VSNM pomaže nama kao nacionalnoj manjini da živimo bez straha?
Pilipović: Bez 'politike dijaloga', naše Vijeće ne bi ni postojalo. Bez obzira na promjene na političkoj sceni te bez obzira na aktualni politički trenutak, mi konstruktivno surađujemo s tijelima predstavničke i izvršne vlasti Zagrebačke županije, ustanovama, udrugama, vijećima nacionalnih manjina te pripadnicima srpske zajednice na području Zagrebačke županije. Ono čime se mi bavimo nadilazi dnevnu politiku. Tu smo, tu ćemo i ostati, ne želimo tenzije već miroljubivu koegzistenciju. Naša misija je njegovanje 'kulture sjećanja', a uz to cilj nam je da kroz realizaciju svog programa aktivno djelujemo na području Zagrebačke županije na ostvarivanju ustavnih prava srpske nacionalne manjine.
B.: Što podrazumijeva 'kultura sjećanja' i na koji način je njegujete?
Pilipović: Kad kažem 'kultura sjećanja' želim istaknuti važnost očuvanja etničkih, kulturnih, jezičnih i vjerskih obilježja srpske zajednice u cijeloj Republici Hrvatskoj te partikularno, dakle u našem slučaju, u Zagrebačkoj županiji. Poštovati državu u kojoj živimo kao domovinu, ne znači da trebamo zaboraviti svoje običaje i kulturu. Zato držim da je iznimno važno obilježavanje srpskih vjerskih blagdana, Dana državnosti Republike Srbije, organiziranje i provedba obilazaka kulturno povijesnih spomenika, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, što je dio našeg Plana i programa. Tome doprinosi i ovaj naš Bilten kojim upoznajemo pripadnike naše manjine s ostvarenim. Dio našeg programa skoncentriran je upravo na to. Otići u nacionalni park, katedralu, manastir, crkvu, odnijeti cvijeće na spomenik povijesnoj ličnosti… sve je to njegovanje naše tradicije, suprostavljanje 'kulturi zaborava' i daleko je važnije za nas kao zajednicu nego što to možda nekome izgleda. To je za nas puno više od rituala, premda neki misle da smo postali samo 'čuvari tradicije'. S druge strane, bavimo se i konkretnim ljudima, odnosno ljudima koje muče egzistencijalni ili pravni problemi. Naša vrata su svima otvorena.
B: Koliki je interes mlađih pripadnika naše nacionalne manjine za suradnjom s Vijećem?
Pilipović: Nažalost, gotovo pa da je zanemariva. S jedne strane, to je razumljivo jer mlađi pripadnici naše manjine se sve češće izjašnjavaju kao Hrvati, što je posljedica takozvane 'etnomimikrije' čime žele izbjeći stigmatizaciju, a s druge strane, mlade općenito manje zanima politika jer ih muči nezaposlenost, opća nesigurnost naših burnih vremena, a ne treba zaboraviti ni drastično smanjenje broja pripadnika srpske manjine nakon završetka ratnih sukoba te sve veći udio starije populacije među onima koji su tu ostali. Srpska manjina se u Hrvatskoj nakon završetka ratnih sukoba smanjila s blizu 600.000 na nešto više od 200.000 pripadnika. Neki stoga strahuju da nas u nekoj daljoj budućnosti neće više ni biti. Što zbog stalne asimilacije, što zbog iseljavanja zbog socijalne distance prema Srbima što im otežava zapošljavanje te zbog depopulacije naših već sad polunapuštenih sela. Sada u tim selima žive uglavnom Srbi starije životne dobi i ništa trenutno ne ukazuje na to da će se situacija u neko dogledno vrijeme promijeniti na bolje. Udio Srba između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, u Hrvatskoj se smanjio za blizu 15.000. Radi se o visokom mortalitetu, zanemarivom natalitetu, iseljavanju te o izjašnjavanju Hrvatima djece iz miješanih brakova. To je nezaustavljiv trend zbog još uvijek prisutne kolektivne stigmatizacije nakon ratnih sukoba, što naš rad čini iznimno važnim. Voljeli bi i više toga napraviti, no limitirani smo financijama.
B: Kome se Vijeće obraća, budući da vaša platforma nije primarno politička?
Pilipović: Njegujući našu tradiciju, mi otvaramo prostor onima koji se ne žele asimilirati, a ne žele ni biti ‘treća kolona’ u državi koju, premda nije matična, doživljavaju kao svoju domovinu. Život u nacionalnoj anonimnosti je svakako lakši, pogotovo kad vidimo da uvijek ima onih koji raspiruju međunacionalnu mržnju, no mi koji smo aktivni u Vijeću, u njegovanju svojih običaja ne vidimo ništa drugo do očuvanja vlastitog identiteta. Voljeli bi da se mladi aktiviraju jer čuvati svoje običaje i kulturu ne znači nelojalnost Hrvatskoj. Svi smo mi koji tu živimo istodobno hrvatski građani i pripadnici srpske nacionalne manjine. Nadamo se vremenima u kojima priznavanje ovog drugog neće rezultirati oduzimanjem nekih prava, poput pisma i jezika te socijalnim isključivanjem, što se, nažalost, još uvijek događa.
B: U širem konteksu, trenutno su problemi slični i kod domicilnog stanovništa i kod nas kao nacionalne manjine: demografska slika je očajna, ogromna je nezaposlenost i politički okvir je loš i za jedne i za druge. Naš dodatni problem je što se u zadnjih godinu dana razmahala scena koja okuplja nacionalistički nastrojene građane. Vi redovito posjećujete i mjesta velikih pogroma srpskog stanovništva za NOB-a. Može li se reći da je tako važan dio programa rada Vijeća i njegovanje antifašizma?
Pilipović: Naravno. Mi ćemo uvijek odavati počast svojim stradalim sunarodnjacima, pa čak i pod cijenu žestokih napada. Posjetili smo i posjećivat ćemo spomenike žrtvama bezumne međunacionalne mržnje, čime mislim da doprinosimo općem boljitku društva te stvaranju društva ravnopravnosti, što jest i treba biti cilj svakog slobodomislećeg građanina. Neshvatljivo je kad dođete na Petrovu goru i vidite da je veličanstveni Bakićev spomenik stradalima oskrnavljen, da je cijeli lokalitet zapušten i da sve to propada. Ako bi i mi zaboravili na stradanja našeg naroda, to bi bilo isto kao da kažemo: ‘U redu, to što se dogodilo nije uopće važno’. Svatko ima pravo pokloniti se žrtvama među svojim sunarodnjacima. To je neki minimum kojeg možemo napraviti.
B: Plan i program Vijeća je bio opsežan, no morali ste se prilagoditi mogućnostima. U svjetlu takvih okolnosti, što još planirate napraviti do kraja ove godine?
Pilipović: Pred nama je od većih događanja još samo organizacija naše Krsne slave. Krsna slava VSNM Zagrebačke županije je Sv. Arhanđeo (Aranđelov dan) koji se slavi 21.11.. Ona predstavlja tradiciju srpskog naroda. Od svih srpskih vjerskih blagdana Krsna slava je jedan od najvažnijih i najcjenjenijih blagdana kod pripadnika srpskog naroda. Na taj dan VSNM ZGŽ će organizirati svečani ručak u jednom od restorana u Zagrebačkoj županiji. Toga dana će biti pozvani sljedeći gosti i uzvanici: predstavnici Zagrebačke županije, predstavnici srpske zajednice (SNV-SDF-PROSVJETA i sl.), predstavnici veleposlanstva Republike Srbije, predsjednici VSNM iz drugih županija s kojima naše Vijeće surađuje, predsjednici i predstavnici drugih nacionalnih manjina iz Zagrebačke županije, članovi Vijeća Zagrebačke županije te KUD Prosvjeta iz Zagreba koji će izvoditi program narodnih pjesama i igara. Predvidjeli smo da će ukupno biti oko 80 uzvanika.
Kao kontinuum, tu je i suradnja s Vijećima izvan Zagrebačke županije, s udrugama i sa samom Županijom. Ova suradnja ima za cilj razmjenu znanja i iskustava koja mogu poslužiti Vijeću srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije u njenom poboljšanju rada i djelovanja. Osim toga, kao što sam već istaknuo, naša vrata su otvorena za sve one koji imaju problema u ostvarivanju svojih manjinskih i ljudskih prava.
DEMOKRATSKI IZBORI: Pilipović tajnim glasovanjem izabran za predsjednika, Lukić za potpredsjednika
Članovi Vijeća srpske nacionalne manjine, na konstituirajućoj sjednici VSNM ZGŽ, održanoj 15. siječnja 2015. godine, izabrali su u demokratskoj proceduri svoje novo vodstvo: predsjednika i njegovog zamjenika.
Uz vijećnike, njih 24-oro od ukupno 25 izabranih članova, sjednici su prisustvovali i Rudolf Vujević - zamjenik župana Zagrebačke żupanije, koji je bio i predsjedavajući, Mirela Katalenac - potpredsjednica Żupanijske skupštine Zagrebačke źupanije, Saša Milošević - zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća te Marica Mikec - pročelnica Stručne službe skupštine i predstavnici medija.
Kako je Vujević istaknuo, konstituirajuća sjednica sazvana je temeljem članka I. Odluke Vlade Republike Hrvatske o davanju ovlaštenja županu za sazivanje konstituirajućih sjednica vijeća nacionalnih manjina.
Prema izvješću o provedenim izborima za vijećnike, kojeg je podnio predsjednik Mandatnog povjerenstva, Milorad Novaković, preme utvrđenim i objavljenim rezultatima Županijskog izbornog povjerenstva Zagrebačke županije, od ukupno 3655 birača pripadnika srpske nacionalne manjine upisanih u Pregled birača, glasovalo je njih 79, (2,16%).
Pilipoviću 15, zatezalu 10 glasova
Potom su predlożeni, i od strane članova Vijeća prihvaćeni (više od 1/3 članova i članica Vijeća), kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete za obnašanje funkcije predsjednika VSNM ZGŽ: Đuro Zatezalo i Dragiša Pilipović
Glasovanje je odrađeno u skladu s propisanom procedurom i bez formalnih propusta. Nije bilo nevažećih glasačkih listića (25 važećih). Dragiša Pilipović dobio je 15 glasova, a Đuro Zatezalo 10 glasova. Nakon prebrojavanja glasova, predsjedavajući Rudolf Vujević istaknuo je da je temeljem provedenog tajnog glasovanja većinom glasova svih članova i članica Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije Dragiša Pilipović izabran za predsjednika Vijeća.
Po istoj proceduri kao i za predsjednika Vijeća izabran je i njegov zamjenik. Predloženi su i od strane članova Vijeća prihvaćeni (više od 1/3 članova i članica Vijeća) sljedeći kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete: Milorad Lukić i Mileva Bućan.
Miloradu Lukiću 17, Milevi Bućan 8 glasova
Milena Bućan dobila je 8 glasova, a Milorad Lukić 17 glasova, koji je tako voljom većine izabran za zamjenika predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije.
Nakon glasovanja, predsjedavajući Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagrebačke županije, pozvao je izabranog predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebaõke županije da se obrati nazočnima.
Novi predsjednik VSNM ZŽ, Dragiša Pilipović, pozdravio je sve nazočne, zahvalio se na povjerenju koje mu je iskazano izborom i istaknuo da želi vratiti ugled Vijeću koje je imalo u mandatu od 2007. do 2011. godine, kada je ocijenjeno kao najuspješnije Vijeće u Republici Hrvatskoj. Kako je rekao, vjeruje da će svi zajedno raditi na dobrobiti svih te da će realizirati kvalitetne projekte.
VSNM ZGŽ